Vodič za odluku Troškovi, ugovori, vlasništvo
Oblak, hibrid ili vlastiti poslužitelji?
Jedno pravo mjesto za sve sustave ne postoji, pa se odlučuje sustav po sustav, prema opterećenju, pravilima, ljudima koji ih vode i cijeni odlaska.
- Objavljeno
- Ažurirano
- Vrijeme čitanja
- 8 min čitanja
- Urednik
- David Lahuta
Ukratko
Jedno pravo mjesto za sve sustave ne postoji, pa odlučujte sustav po sustav. Promjenjivo opterećenje, malo ljudi u IT-u i potreba za brzim početkom govore u prilog javnom oblaku. Stalno veliko opterećenje, stroga pravila za podatke i tim koji već vodi poslužitelje govore u prilog vlastitim poslužiteljima. Većina tvrtki s više sustava završi s kombinacijom, odnosno s hibridnim oblakom. Od 12. siječnja 2027. pružatelj usluga u oblaku više vam ne smije naplatiti prelazak drugom pružatelju.1
Koje su tri mogućnosti?
NIST, američki institut za norme i tehnologiju, javni oblak definira kao oblak otvoren javnosti koji se nalazi kod pružatelja.2 Privatni oblak služi jednoj organizaciji i može biti u njezinim prostorima ili izvan njih, pa privatni oblak i vlastiti poslužitelji nisu isto.2
- Javni oblak. Vaši sustavi rade u podatkovnim centrima pružatelja, a plaćate prema korištenju. Ovamo pripada i softver koji samo unajmljujete.
- Hibridni oblak. Prema NIST-u, dva ili više oblaka povezanih tako da se podaci i aplikacije mogu premještati među njima.2 U svakodnevnom govoru dio sustava u javnom oblaku, a dio na vlastitim poslužiteljima, međusobno povezani.
- Vlastiti poslužitelji (on-premise). Vaši poslužitelji, u vašoj zgradi ili u unajmljenom ormaru u tuđem podatkovnom centru (kolokacija).
U 2025. za usluge u oblaku plaćalo je 52,74 % poduzeća u EU-u s deset i više zaposlenih.3 Od njih je 85,15 % koristilo e-poštu u oblaku, ali je samo njih 30,12 % ondje imalo sustav za narudžbe, zalihe i računovodstvo (ERP).3
Kako se tri mogućnosti uspoređuju?
Usporedba
| Kriterij | Javni oblak | Hibridni oblak | Vlastiti poslužitelji |
|---|---|---|---|
| Trošak kroz nekoliko godina | Malo na početku, zatim najam koji raste s korištenjem | Obje vrste troškova i veza među njima | Oprema unaprijed, zatim struja, prostor i ljudi |
| Podaci i pravila | Kod pružatelja, prema njegovu ugovoru | Osjetljivi podaci kod kuće, ostalo u oblaku | U vašim rukama, sa svim sigurnosnim obvezama |
| Potrebni ljudi | Netko tko je odgovoran za pristupe, postavke i račun | Znanje za dva okruženja | Tim za ažuriranja, sigurnosne kopije i nadzor |
| Brzina | Brz početak, kapacitet na zahtjev | Brzo u dijelu koji je u oblaku | Sporije, veći kapacitet znači novu opremu |
| Rizik | Račun koji neprimjetno raste, ovisnost o jednom pružatelju | Veza i dva okruženja koja treba zaštititi | Poslužitelj koji nitko ne ažurira, nitko nije dežuran |
| Izlazak | Od 12. siječnja 2027. bez naknada za prelazak, ali selidba je i dalje posao | Svaki dio odlazi pod svojim uvjetima | Migracija i oprema otpisana prije vremena |
Što govori za, a što protiv svake mogućnosti?
Svaki popis obuhvaća trošak, podatke, trud, brzinu i ovisnost.
Javni oblak
Prednosti
Nedostaci
- Prema jednoj procjeni, u velikom opsegu dva do tri puta skuplje nego kad sustave vodite sami.4
- Podaci su kod pružatelja, pod jurisdikcijom koju mora navesti na svojim mrežnim stranicama.1
- Za pristupe, postavke i račun i dalje netko mora biti odgovoran.
- Cijene i usluge mijenjaju se kad to odluči pružatelj.
- Vlastite usluge jednog pružatelja otežavaju odlazak.
Hibridni oblak
Prednosti
Nedostaci
- Plaćate oboje, a izlaz podataka iz oblaka koji se koristi usporedno s drugim i dalje se smije naplatiti po cijeni koštanja.1
- Podatke koji putuju između dijelova treba zaštititi.
- Dva okruženja za zaštitu i sigurnosne kopije.
- Promjena koja zahvaća oba dijela traži da oba budu spremna.
- Veza je još jedna stvar koja može zakazati.
Vlastiti poslužitelji
Prednosti
Nedostaci
- Oprema se plaća unaprijed i poslije zamjenjuje.
- Sav sigurnosni posao je vaš, sve do isprobanog vraćanja podataka iz kopija.
- Netko mora ažurirati i popravljati, i noću.
- Veći kapacitet znači više opreme.
- Ovisite o nekolicini ljudi koji poznaju cijeli postav.
Koliko stoji svaka mogućnost?
Troškovi
Javni oblak. Na početku malo više od troška postavljanja. U radu najam koji raste s korištenjem. Pri odlasku posao selidbe. Od 12. siječnja 2027. pružatelji ne smiju naplaćivati prelazak, uključujući naknade za izlaz podataka (egress), a do tada najviše vlastiti trošak.1 Uobičajene naknade za uslugu i ugovorne kazne za prijevremeni raskid time nisu obuhvaćene, pa pročitajte ugovor.1
Vlastiti poslužitelji. Na početku oprema i prostorija sa strujom i hlađenjem ili unajmljeni ormar. U radu struja, prostor, zamjena opreme i ponajprije ljudi. Pri odlasku migracija i oprema otpisana prije vremena.
Hibridni oblak. Oboje, svako za svoj dio, i veza među njima.
Što pokazuju objavljeni slučajevi. 37signals, američka softverska tvrtka, potrošila je 2022. na oblak 3,2 milijuna USD, pri čemu je već plaćala oko 60.000 USD mjesečno za ormare u dvama unajmljenim podatkovnim centrima.5 Svoje je aplikacije 2023. preselila na vlastitu opremu kupljenu za oko 700.000 USD, a njezin je račun za oblak 2024. pao na 1,3 milijuna USD, pri čemu je pohranu datoteka tek trebalo preseliti.6 Očekuje da će kroz pet godina uštedjeti znatno više od 10 milijuna USD, s istim timom.6 comma.ai, tvrtka koja trenira modele za vožnju, procjenjuje da je njegov vlastiti podatkovni centar stajao oko 5 milijuna USD, naspram 25 milijuna USD ili više u oblaku.7
Obje tvrtke imaju veliko i stalno opterećenje. Stručnjaci koje je 2021. citirao Andreessen Horowitz procijenili su da za velike softverske tvrtke takvo opterećenje izvan oblaka stoji trećinu do polovice troška oblaka.4 Vaš iznos ovisi o tome koliko je opterećenje stalno i veliko te plaćate li već ljude koji vode poslužitelje.
Koliko je zahtjevna svaka mogućnost?
Složenost
Jedna ljestvica, nisko, srednje ili visoko.
| Javni oblak | Hibridni oblak | Vlastiti poslužitelji | |
|---|---|---|---|
| Ljudi i znanje | Srednje. Nema opreme, ali za pristupe i troškove netko mora biti odgovoran | Visoko. Dva okruženja i veza | Visoko. Ažuriranja, sigurnosne kopije, nadzor, popravci |
| Vrijeme do početka rada | Nisko. Standardni postav brzo se pokreće | Srednje. Vlastiti dio čeka opremu | Srednje. Najprije dolazi oprema |
| Što može poći po zlu | Srednje. Pogrešna postavka izloži podatke, troškovi rastu | Visoko. Veza zakaže, podaci putuju nezaštićeni | Srednje. Propuštena ažuriranja, kvar kad nitko nije dežuran |
comma.ai navodi da je svoj podatkovni centar izgradilo i održava nekoliko inženjera i tehničara.7
Kada je javni oblak pravi izbor?
Kad se opterećenje mijenja ovisno o sezoni ili rastu, kad nedostaje ljudi u IT-u ili kad morate brzo krenuti. Za e-poštu i uredski rad unajmljeni softver obično je najrazumnije rješenje. Andreessen Horowitz oblak naziva očitim izborom za novi projekt.4 Za mnoge male tvrtke on je pravo mjesto za većinu sustava.
Kada je hibridni oblak pravi izbor?
Kad vaši sustavi imaju različite potrebe. Sustav sa stalnim velikim opterećenjem ili s osjetljivim podacima ostaje na vašim poslužiteljima, a mrežne stranice i novi projekti rade u oblaku. Andreessen Horowitz utvrdio je da su čak i tvrtke koje su najodlučnije napuštale oblak ondje zadržale 10 do 30 % ili više svojih radnih opterećenja.4
Kada su vlastiti poslužitelji pravi izbor?
Kad je opterećenje stalno i veliko, kad zakon, regulator ili klijent traži da podaci budu pod vašom izravnom kontrolom i kad imate ljude ili dobavljača koji vode poslužitelje. Objavljene uštede ostvarene su u opsegu koji mnoge tvrtke nikad ne dosegnu.467
Kako odlučiti, korak po korak?
Korak po korak do odluke
- Je li opterećenje stalno ili promjenjivo? Promjenjivo upućuje na oblak, stalno i veliko na izračun troška vlastitih poslužitelja.
- Moraju li podaci ostati u vašim rukama ili samo u EU-u? Ako moraju ostati u vašim rukama, to upućuje na vlastite poslužitelje ili hibridni oblak, a ako samo u EU-u, često je dovoljna regija oblaka u EU-u.
- Imate li ljude koji vode poslužitelje i hoćete li ih zadržati? Ako nemate, oblak ili vlastiti poslužitelji koje vodi dobavljač.
- Koliko bi tijekom pet godina stajala svaka mogućnost, s opremom, strujom, prostorom i ljudima naspram najma?
- Kako biste otišli? Kod oblaka pročitajte uvjete prelaska i popis podataka koje možete ponijeti, a koji ugovor mora sadržavati.1 Kod vlastitih poslužitelja čuvajte sigurnosne kopije i dokumentaciju koju može koristiti drugi dobavljač.
- Preporuka. Promjenjivo opterećenje ili nemate ljudi u IT-u, javni oblak. Stalno veliko opterećenje, stroga pravila i IT tim, vlastiti poslužitelji. Mješoviti odgovori, hibridni oblak, sustav po sustav.
Na što odgovoriti prije odluke?
Prije nego što odlučite
- Koje sustave imamo i koliko je opterećenje svakog od njih veliko i stalno?
- Koji su podaci osobni, povjerljivi ili vezani uz ugovor s klijentom?
- Odnosi li se na nas NIS2 i što traži od naših dobavljača?9
- Tko danas vodi naše sustave i što ugovori kažu o izlasku?
- Koliko podataka smijemo izgubiti i koliko dugo svaki sustav smije biti izvan rada?
- Kakav je plan izlaska za svaki sustav, sa sigurnosnim kopijama u našim rukama?
U čemu tvrtke najčešće griješe?
- Sustav se preseli u oblak nepromijenjen, a plaća se više.
- Zadržavaju se poslužitelji koje nitko ne ažurira.
- Račun za oblak uspoređuje se samo s opremom, bez ljudi, struje i prostora.
- Gradi se na vlastitim uslugama jednog pružatelja bez plana izlaska. Pružatelji moraju navesti kada bi prelazak bio vrlo složen ili skup.1
- Jedna odluka za sve sustave.
Što to znači za tvrtku u Europi
Prema Aktu o podacima (Data Act), koji se primjenjuje od 12. rujna 2025., korisnici usluga u oblaku smiju prijeći drugom pružatelju ili na vlastite poslužitelje, uz otkazni rok od najviše dva mjeseca i prijelazno razdoblje koje u pravilu traje 30 dana.110 Naknade za prelazak prestaju 12. siječnja 2027.1 Za usluge izrađene za jednog klijenta, koje se ne nude široko, naknade se i dalje smiju naplaćivati.1 U studenome 2025. Komisija je predložila daljnja izuzeća za male i srednje pružatelje i za usluge po mjeri s ugovorima sklopljenima prije rujna 2025., što je u trenutku pisanja još prijedlog.1112 Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) dopušta prijenos osobnih podataka izvan EGP-a samo uz uvjete iz svojih pravila o prijenosu.8 Direktiva NIS2 od tvrtki na koje se odnosi traži da upravljaju sigurnošću svojih dobavljača te planiraju sigurnosne kopije i oporavak.9
U Hrvatskoj
U Hrvatskoj direktivu NIS2 provodi Zakon o kibernetičkoj sigurnosti (Narodne novine 14/2024), na snazi od 15. veljače 2024.13 Obvezu prema dobavljačima zakon preuzima iz direktive, pa subjekt na koji se odnosi mora osigurati sigurnost lanca opskrbe i pritom uzeti u obzir slabosti svakog izravnog dobavljača, kvalitetu njegovih proizvoda i njegovu sigurnosnu praksu.139
Ugovori s dobavljačima. Uredba o kibernetičkoj sigurnosti (Narodne novine 135/2024) u mjeri 8 svojeg Priloga II. uređuje sigurnost lanca opskrbe i registar izravnih dobavljača.14 Prema toj mjeri ugovori s dobavljačima, primjerice ugovori o razini usluge (SLA), određuju sigurnosne zahtjeve, obavješćivanje o incidentima, pravo na reviziju, podugovaranje i obveze pri isteku ili raskidu ugovora.14 Prema našem čitanju to se odnosi i na pružatelja usluga u oblaku i na tvrtku koja vam održava poslužitelje. Je li mjera 8 za vašu tvrtku obvezna i u kojem opsegu, provjerite kod nadležnog tijela.
Nadležno tijelo. Za mnoge sektore to je Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost (NCSC-HR) pri Sigurnosno-obavještajnoj agenciji (SOA), a drugi sektori imaju vlastita nadležna tijela.15
Koliko tvrtki koristi oblak. U 2025. za usluge u oblaku plaćalo je 46,6 % hrvatskih poduzeća s deset i više zaposlenih.3
Sljedeći korak
Ako bi vam to bilo korisno, rado ćemo s vama na sastanku pogledati vaše sustave, gdje bi koji od njih najbolje radio i koliko bi to stajalo tijekom pet godina. Poslovne sustave i aplikacije po mjeri gradimo za javni oblak, hibridni oblak ili vaš vlastiti podatkovni centar, pa se odgovor ravna prema vašim sustavima.
Izvori
- 1. Regulation (EU) 2023/2854 (Data Act), Articles 2, 23, 25, 28 to 31, 34 and 50, Official Journal of the EU. Pročitano 17. studenoga 2026.
- 2. NIST, Special Publication 800-145, The NIST Definition of Cloud Computing, September 2011. Pročitano 17. studenoga 2026.
- 3. Eurostat, Cloud computing, statistics on the use by enterprises, 2025 data. Pročitano 17. studenoga 2026.
- 4. Andreessen Horowitz, Sarah Wang and Martin Casado, The Cost of Cloud, a Trillion Dollar Paradox, 27 May 2021. Pročitano 17. studenoga 2026.
- 5. 37signals, David Heinemeier Hansson, We stand to save $7m over five years from our cloud exit, 21 February 2023. Pročitano 17. studenoga 2026.
- 6. 37signals, David Heinemeier Hansson, Our cloud-exit savings will now top ten million over five years, 17 October 2024. Pročitano 17. studenoga 2026.
- 7. comma.ai, Harald Schäfer, Owning a $5M data center, 3 February 2026. Pročitano 17. studenoga 2026.
- 8. Regulation (EU) 2016/679 (GDPR), Articles 44 and 45, Official Journal of the EU. Pročitano 17. studenoga 2026.
- 9. Directive (EU) 2022/2555 (NIS2), Articles 21 and 41, Official Journal of the EU. Pročitano 17. studenoga 2026.
- 10. European Commission, Data Act explained. Pročitano 17. studenoga 2026.
- 11. European Commission, Digital package, general questions. Pročitano 17. studenoga 2026.
- 12. European Commission, Simpler digital rules to help EU businesses grow, 19 November 2025. Pročitano 17. studenoga 2026.
- 13. Zakon o kibernetičkoj sigurnosti, Narodne novine 14/2024, članci 30 and 116. Pročitano 17. studenoga 2026.
- 14. Uredba o kibernetičkoj sigurnosti, Narodne novine 135/2024, Prilog II., mjera 8. Pročitano 17. studenoga 2026.
- 15. Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost (NCSC-HR), home page. Pročitano 17. studenoga 2026.
Povijest izmjena
- Objavljeno.