NIS2 i što će revizor htjeti vidjeti
NIS2 se primjenjuje na srednje i velike tvrtke u navedenim sektorima, a revizor će tražiti da vaši sustavi pokažu tko ima pristup, što se bilježi i kako se prijavljuju incidenti.
- Objavljeno
- Ažurirano
- Vrijeme čitanja
- 8 min čitanja
- Urednik
- David Lahuta
Ukratko
Direktiva NIS2 primjenjuje se na srednje i velike tvrtke u 18 navedenih sektora, od energetike i zdravstva do proizvodnje, hrane i digitalnih usluga, te na nekoliko drugih subjekata bez obzira na veličinu.13 Ako se primjenjuje na vas, sigurnosne mjere mora odobriti upravljačko tijelo tvrtke, koje za njih može i odgovarati.1 Vaši sustavi moraju moći pokazati tko ima pristup čemu, što se i kada dogodilo te da se incident može prijaviti u roku od 24 sata.1 Dobavljači su dio toga. Direktiva od vas traži da procijenite njihove sigurnosne prakse, uključujući način na koji razvijaju softver.1 U Hrvatskoj direktivu provodi Zakon o kibernetičkoj sigurnosti (NN 14/2024), koji je stupio na snagu 15. veljače 2024.6
Primjenjuje li se NIS2 na nas?
O tome odlučuju dva pitanja, sektor i veličina.
Najprije sektor. Direktiva navodi 18 sektora u dva priloga.1 Prilog I. obuhvaća sektore visoke kritičnosti, primjerice energetiku, promet, bankarstvo, zdravstvo, vodu za piće, digitalnu infrastrukturu, upravljanje uslugama IKT-a među poslovnim subjektima, javnu upravu i svemir.1 Prilog II. obuhvaća druge kritične sektore, primjerice poštanske i kurirske usluge, gospodarenje otpadom, kemikalije, hranu, proizvodnju, pružatelje digitalnih usluga i istraživanje.1 Proizvodnja ovdje znači određene djelatnosti, među njima medicinske proizvode, računala i elektroničke proizvode, električnu opremu, strojeve, motorna vozila i ostala prijevozna sredstva.1
Zatim veličina. Direktiva se primjenjuje na subjekte iz tih sektora koji su barem srednje veličine prema definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća EU-a.1 Prema toj definiciji malo poduzeće ima manje od 50 zaposlenih i godišnji promet ili ukupnu godišnju bilancu do 10 milijuna eura.2 Srednje poduzeće ima manje od 250 zaposlenih i godišnji promet do 50 milijuna eura ili ukupnu godišnju bilancu do 43 milijuna eura.2 Prema našem tumačenju, tvrtka iz navedenog sektora s 50 ili više zaposlenih, ili s prometom i bilancom iznad 10 milijuna eura, u pravilu je obuhvaćena. Mala poduzeća i mikropoduzeća u pravilu nisu. U veličinu se ubrajaju i partnerska i povezana poduzeća, pa mala tvrtka unutar veće grupe to treba provjeriti.2
Neki su subjekti obuhvaćeni bez obzira na veličinu. To su primjerice pružatelji javnih elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, pružatelji usluga povjerenja, registri naziva vršnih domena te jedini pružatelj usluge ključne za društvo u nekoj državi članici.1
Obuhvaćeni subjekti dijele se u dvije skupine. Ključni subjekti uglavnom su veliki subjekti iz sektora Priloga I.1 Važni subjekti su svi ostali obuhvaćeni.1 Obveze su iste, razlikuje se nadzor.
Što pravila traže od vaših sustava, jednostavnim riječima?
Srž je članak 21. Obuhvaćene tvrtke moraju poduzeti odgovarajuće i razmjerne tehničke, operativne i organizacijske mjere za upravljanje rizicima kojima su izloženi sustavi na kojima počiva njihovo poslovanje.1 Razmjerne znači da uloženi trud ovisi o izloženosti tvrtke rizicima, njezinoj veličini i vjerojatnoj ozbiljnosti incidenata.1 Članak zatim navodi najmanje deset područja.1 Tablica ih navodi jednostavnim riječima i uz svako područje kaže što sustav mora moći pokazati.
| Obveza iz članka 21. | Što vaši sustavi moraju moći pokazati |
|---|---|
| Analiza rizika i sigurnosne politike | Pisanu politiku koju je odobrila uprava i popis utvrđenih rizika |
| Postupanje s incidentima | Da je incident uočen, da mu je zabilježeno vrijeme i da je postupanje zapisano |
| Kontinuitet poslovanja, sigurnosne kopije, oporavak od katastrofe | Da sigurnosne kopije postoje i da je oporavak iz njih isproban |
| Sigurnost lanca opskrbe | Popis dobavljača i što ugovor s pojedinim dobavljačem kaže o sigurnosti |
| Sigurnost u nabavi, razvoju i održavanju, uključujući postupanje s ranjivostima | Kako se sigurnosni propusti otkrivaju, ispravljaju i bilježe te tko je odobrio svaku promjenu |
| Procjena djelotvornosti mjera | Rezultate testiranja, pregleda i revizija |
| Osnovne prakse kiberhigijene i osposobljavanje | Tko je i kada osposobljen |
| Kriptografija i, prema potrebi, kriptiranje | Koji su podaci kriptirani i kako se čuvaju ključevi |
| Sigurnost ljudskih resursa, kontrola pristupa, upravljanje imovinom | Tko ima pristup čemu, tko ga je odobrio te popis sustava i podataka |
| Višefaktorska provjera autentičnosti i zaštićena komunikacija | Za koje je prijave potreban drugi korak, primjerice kôd s mobitela |
Uz tablicu idu još dvije obveze. Prvo, upravljačko tijelo mora odobriti te mjere i nadzirati njihovu provedbu, a za kršenja može odgovarati.1 Njegovi članovi moraju i pohađati osposobljavanje.1 Europska komisija to opisuje kao odgovornost najviše uprave.3
Drugo, značajan incident prijavljuje se u fazama nacionalnom timu za odgovor na računalne sigurnosne incidente (CSIRT) ili nadležnom tijelu.1 Rano upozorenje šalje se u roku od 24 sata od saznanja za incident, obavijest o incidentu u roku od 72 sata, a završno izvješće najkasnije mjesec dana nakon obavijesti.1 Incident je značajan ako je prouzročio ili može prouzročiti ozbiljne poremećaje u radu ili financijske gubitke, ili znatnu štetu drugima.1 U praksi se rok od 24 sata može poštovati samo ako vaši sustavi bilježe kada se dogodilo nešto neuobičajeno i tko je to primijetio.
Ovaj posao korisno je posložiti prema okviru NIST Cybersecurity Framework 2.0, smjernicama američkog Nacionalnog instituta za norme i tehnologiju koje može koristiti svaka organizacija, bez obzira na veličinu ili sektor.5 Okvir sigurnosne ishode svrstava u šest funkcija, upravljanje, identifikaciju, zaštitu, otkrivanje, odgovor i oporavak.5 Direktivu ne zamjenjuje, ali njegovih šest funkcija pokriva isto što i gornja tablica.
Što pitati dobavljača softvera?
Direktiva dobavljače smatra dijelom vaše vlastite sigurnosti. Sigurnost lanca opskrbe obuhvaća odnose s izravnim dobavljačima i pružateljima usluga.1 Pri odabiru mjera morate uzeti u obzir ranjivosti svakog dobavljača te kvalitetu njegovih proizvoda i sigurnosnih praksi, uključujući postupke sigurnog razvoja.1
Kako to izgleda u praksi, pokazuju tehničke smjernice ENISA-e, agencije EU-a za kibersigurnost.4 Napisane su za subjekte iz Provedbene uredbe Komisije (EU) 2024/2690, primjerice pružatelje usluga računalstva u oblaku, podatkovnih centara, upravljanih usluga i internetskih tržišta.4 Za njih ugovori s dobavljačima moraju, prema potrebi, obuhvatiti točke u nastavku.4 Ostale tvrtke taj popis ne obvezuje, ali to su dobra pitanja za svakog dobavljača sustava o kojem ovisite.
- Na koje se sigurnosne zahtjeve dobavljač obvezuje ugovorom?4
- Hoće li vas bez nepotrebne odgode obavijestiti o incidentu koji ugrožava vaše sustave?4
- Imate li pravo na reviziju dobavljača ili na primitak njegovih revizijskih izvješća?4
- Hoće li dobavljač otklanjati ranjivosti koje ugrožavaju vaše sustave?4
- Smije li angažirati podizvođače i vrijede li za njih isti sigurnosni zahtjevi?4
- Što se događa s vašim podacima nakon isteka ugovora?4
Dodajte i nekoliko vlastitih pitanja o samom softveru. Može li pokazati tko ima pristup čemu i tko je što promijenio? Vodi li zapis o tome tko je što učinio, koji nitko ne može neprimjetno izmijeniti? Koliko se brzo ispravlja poznati sigurnosni propust i tko to potvrđuje? Možete li podatke i zapise ponijeti sa sobom?
Što će revizor htjeti vidjeti na dan revizije?
Dokaze, a ne namjere. Direktiva nadležnim tijelima daje ovlast da zatraže dokumentirane sigurnosne politike, pristup podacima i dokumentima te dokaze o provedbi politika, primjerice rezultate revizija sigurnosti i dokaze na kojima se temelje.1
Koliko često se to događa, ovisi o vašoj skupini. Ključni subjekti mogu podlijegati redovitim i ciljanim revizijama sigurnosti, inspekcijama na lokaciji i nasumičnim provjerama.1 Važni subjekti nadziru se naknadno, kada postoje dokazi ili naznake da možda ne poštuju pravila.1 Trošak ciljane revizije koju provodi neovisno tijelo u pravilu snosi subjekt nad kojim se revizija provodi.1
Smjernice ENISA-e za svaki zahtjev navode primjere dokaza.4 Za prava pristupa to su jasno opisane korisničke uloge, središnja evidencija svih odobrenih pristupa s datumima promjena, odobreni zahtjevi za pristup, periodični pregledi pristupa i zapisi o svakoj promjeni prava pristupa s vremenom i korisničkim imenom.4 Za bilježenje događaja to su postavke bilježenja, uzorci zapisa i zaštita samih zapisa.4 ENISA napominje da je popis samo okviran i da nacionalna tijela odlučuju koliko će strogo nadzirati.4
Iz toga proizlazi praktičan popis za dan revizije.
- Sigurnosna politika s datumom kada ju je uprava odobrila.
- Popis vaših sustava i podataka te tko je za što odgovoran.
- Za svaki važan sustav popis osoba s pristupom i kada je taj popis posljednji put pregledan.
- Zapisi o prijavama, promjenama i administratorskim radnjama, pohranjeni tako da se ne mogu izmijeniti.
- Postupak za incidente i zapis o posljednjem incidentu ili vježbi.
- Posljednji test oporavka iz sigurnosne kopije.
- Popis dobavljača sa sigurnosnim uvjetima svakog ugovora.
- Evidencija osposobljavanja uprave i zaposlenika.
Čime započeti?
Najprije opseg, jer iz njega proizlazi sve ostalo.
- Usporedite svoj sektor s oba priloga i svoju veličinu s definicijom EU-a.12 Zatim provjerite što propisuje hrvatski Zakon o kibernetičkoj sigurnosti, posebno kategorizaciju i rokove opisane u nastavku.
- Popišite sustave bez kojih vaše poslovanje ne može funkcionirati i dobavljače koji stoje iza svakog od njih.
- Za svaki od tih sustava prođite gornji popis. Zabilježite što sustav može pokazati danas, a što ne može.
- Uvježbajte prva 24 sata incidenta, od uočavanja do ranog upozorenja.1
- Rezultate predočite upravi na odobrenje, jer je direktiva čini odgovornom.1
Nedostaci iz trećeg koraka obično su konkretni, primjerice sustav koji ne bilježi tko je što promijenio, i mogu se otkloniti.
Europska komisija predložila je 20. siječnja 2026. ciljane izmjene direktive NIS2 kako bi bila jasnija i jednostavnija.3 U vrijeme pisanja njezina ih stranica navodi kao prijedlog, pa se ovaj vodič drži direktive u važećem obliku.
U Hrvatskoj
U Hrvatskoj direktivu NIS2 provodi Zakon o kibernetičkoj sigurnosti, objavljen u Narodnim novinama 14/2024 i na snazi od 15. veljače 2024.6 Mjere, rokove za incidente i samoprocjenu razrađuje Uredba o kibernetičkoj sigurnosti (NN 135/2024).7 Zakon razlikuje ključne i važne subjekte.6
Nadležna tijela. Nadležno tijelo ovisi o sektoru. Za proizvodnju, hranu, kemikalije i pružatelje digitalnih usluga to je Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) kao središnje državno tijelo za kibernetičku sigurnost.6 Nadležni CSIRT je, ovisno o sektoru, CSIRT pri SOA-i ili CSIRT pri CARNET-u.6
Kategorizacija umjesto registracije. Tvrtka se sama ne registrira. Nadležna tijela provode kategorizaciju subjekata i o njoj ih obavještavaju.6 Mjere upravljanja rizicima treba provesti u roku od godine dana od dostave te obavijesti, a s prijavljivanjem incidenata započeti u roku od 30 dana od nje.6
Prijava incidenta. Rano upozorenje šalje se u roku od 24 sata, početna obavijest u roku od 72 sata, a završno izvješće najkasnije 30 dana od dostave početne obavijesti.7 Primatelje svojih usluga na koje bi incident mogao utjecati treba obavijestiti u roku od 72 sata od saznanja za incident.7
Revizija i samoprocjena. Ovo je hrvatska posebnost. Ključni subjekti moraju provoditi reviziju kibernetičke sigurnosti najmanje jednom u dvije godine, a važni subjekti samoprocjenu kibernetičke sigurnosti najmanje jednom u dvije godine.6 Stručni nadzor nad ključnim subjektom provodi se najmanje jednom u razdoblju od tri do pet godina.6
Kazne. Za ključne subjekte od 10.000 do 10.000.000 eura ili od 0,5 % do 2 % ukupnog svjetskog godišnjeg prometa, za važne subjekte od 5.000 do 7.000.000 eura ili od 0,2 % do 1,4 %.6 Novčano se mogu kazniti i članovi upravljačkog tijela.6 Izmjene zakona nakon NN 14/2024 nismo provjerili. S pitanjima se obratite SOA-i ili nacionalnom CERT-u.
Sljedeći korak
Ako bi vam to bilo korisno, rado ćemo s vama na sastanku proći kroz jedan od vaših sustava i pogledati što danas može pokazati revizoru, a što bi mu još trebalo. Poslovne sustave i aplikacije po mjeri gradimo tako da kontrola pristupa, zapis o tome tko je što učinio i dokumentacija postoje od samog početka, pa su spremni za audit. O certifikatu odlučuje revizor, a mi isporučujemo softver i dokaze.
Izvori
- 1. Directive (EU) 2022/2555 (NIS2), Articles 2, 3, 20, 21, 23, 32 to 34 and Annexes I and II, EUR-Lex. Pročitano 17. studenoga 2026.
- 2. Commission Recommendation 2003/361/EC on the definition of micro, small and medium-sized enterprises, Annex Article 2, EUR-Lex. Pročitano 17. studenoga 2026.
- 3. European Commission, NIS2 Directive, securing network and information systems. Pročitano 17. studenoga 2026.
- 4. ENISA, NIS2 Technical Implementation Guidance, June 2025, version 1.0. Pročitano 17. studenoga 2026.
- 5. NIST, The NIST Cybersecurity Framework (CSF) 2.0, CSWP 29, 26 February 2024. Pročitano 17. studenoga 2026.
- 6. Zakon o kibernetičkoj sigurnosti, Narodne novine 14/2024. Pročitano 17. studenoga 2026.
- 7. Uredba o kibernetičkoj sigurnosti, Narodne novine 135/2024. Pročitano 17. studenoga 2026.
Povijest izmjena
- Objavljeno.